10. Plovidbene oznake (pomorska balisaža) Zovu se i pomocne opticke oznake, smještene su na istaknutim tockama plovnog puta, danju se mogu razlikovati po obliku i boji, nocu po nacinu kako svijetle. Mogu biti razlicitih oblika (motke, plutace, tornjevi, brodovi) i od razlicitih materijala (zidane, metalne, drvene). Najcešce su snabdjevene radarskim reflektorima. Dijele se na: • dnevne oznake • pomorska svjetla Dnevne mogu biti istovremeno i nocne ali ne moraju. Balisaža je propisan nacin oznacavanja plovnih putova. Plovni putovi oznacavaju se u dva sustava oznacavanja: • lateralnom (bocnom) • kardinalnom (osnovnom) Oznacavanje se nastoji što više pojednostaviti, a ujednacavanje (unifikaciju) koliko je to moguce provodi IALA (International Association of Lighthouse Authorities). 1976. razraden je nov sustav oznacavanja (IALA). 1980. sustav oznacavanja je prihvacen: • sustav A: lijeva strana s oznakama crvene boje, a desna s oznakama zelene boje (Evropa, Australija, Novi Zeland, Afrika i vecina azijskih zemalja), • sustav B: lijeva strana s oznakama zelene boje, desna s oznakama crvene boje (Sjeverna i Južna Amerika, Japan, Koreja, Filipini). Podaci o oznakama nalaze se u Popisima svjetionika (Admirality List of Lights ili List of Lights). Pomorska svjetla Smještena su na raznim istaknutim mjestima. Kao gorivo danas uglavnom iskljucivo koriste elektricnu energiju, inace to može biti petrolej, disu plin (acetilen rastopljen u acetonu), propan. U novije vrijeme poceli su se za pomorska svjetla koristiti i laseri. Dijele se na: • cuvane • necuvane Cuvani su: • svjetionici • brodovi svjetionici Svjetionici su porazmješteni na glavnim pomorskim putovima, imaju velik domet, razlicite konstrukcije, radiouredaje i signale za maglu. Brodovi svjetionici: usidreni su na važnim pomorskim putovima, obojeni uocljivom bojom i s imenom ispisanim velikim slovima na boku. Necuvana pomorska svjetla su: • obalna svjetla (oznake drugog reda, na opasnim mjestima) • lucka svjetla (oznake treceg reda, na ulazima u luke) • svjetlece plutace (vidljivost do 3 M) Karakteristike pomorskog svjetla To su specificnosti svjetla. Sastoji se od: 1. boje (bijela, crvena, zelena, ponekad narancasta, plava i žuta, najbolje se vidi bijela pa crvena, a u magli narancasta i žuta) 2. karaktera (bljesak, prekid, izofazno, stalno, s promjenjivim sjajem, s promjenjivim bojama, kratki bljeskovi su ako ih ima do 60 u minuti, vrlo kratki ako ih ima više od 60) 3. period (vremenski interval izmedu pocetaka serija) 4. sektor (oznacava opasni dio podrucja ili prolaze) 83 5. vidljivost (svjetlosna vidljivost ovisna je o intenzitetu svjetla, geografska o udaljenosti za visinu oka od 5 m i srednju zemaljsku refrakciju) Oznacavanje karakteristika svjetla: Karakteristike pomorskih svjetala ubilježene su na pomorskim kartama i u Popisu svjetionika. IALA sustav oznacavanja Medunarodne organizacije cije su djelatnosti vezana za sigurnost plovidbe mogu se podijeliti u: • medunarodne organizacije koje djeluju iskljucivo u funkciji sigurnosti plovidbe • medunarodne organizacije kojima je sigurnost plovidbe jedna od djelatnosti Medunarodno udruženje ustanova za svjetionike (IALA – International Association of Lighthouse Authorities) spad u prvu grupu. 1980. prihvatila je sustav IALA sustav oznacavanja plovnih putova koji se može podijeliti u pet sustava: • lateralni sustav oznacavanja, • kardinalni sustav oznacavanja, • oznake usamljenih opasnosti, • oznake sigurnih voda, • posebne oznake Oznake lateralnog sustava Lateralni sustav oznacavanja primjenjuje se u kanalima, prilazima luka, ušcima rijeka i na mjestima na kojima se može odrediti lijeva i desna strana plovnog puta. Oznake lateralnog (bocnog) sustava oznacavaju lijevu i desnu stranu sigurnog plovnog puta. Desna ili lijeva strana odreduje se po smjeru u kojem brod plovi kad se približava luci, rijeci, ušcu ili drugom plovnom putu dolazeci s otvorenog mora. U kanalima koji se protežu usporedo sa obalom strane kanala odreduju se prema plovidbi u sjeverozapadnom kursu. Ako kanal slijedi kopno strane su odredene smjerom plovidbe koji odgovara okretanju kazaljke na satu. U rijekama strane se odreduju prema uzvodnoj plovidbi. Oznake lijeve strane imaju oblik valjka a oznake desne strane oblik stošca. Medutim kad je rijec o bojama oznaka razlikuju se sustav A (cijeli svijet osim država Sjeverne i Južna Amerike, Japana, Filipina i Koreja) i sustav B (spomenute države). U sustavu A lijevu stranu oznacavaju oznake oblika cilindra ili drugog oblika na cijem se vrhu nalazi cilindar a boja je crvena. Nocu te oznake gore svjetlom crvene boje. Desna strana oznacena je oznakama oblika stošca ili drugim oblicima ali sa znakom stošca na vrhu a boja oznaka je zelena. Nocu oznake svijetle zelenim svjetlom. U sustavu B lijevu stranu oznacavaju oznake oblika cilindra ili drugog oblika na cijem se vrhu nalazi cilindar a boja je zelena. Nocu te oznake gore svjetlom zelene boje. Desna strana oznacena je oznakama oblika stošca ili drugim oblicima ali sa znakom stošca na vrhu a boja oznaka je crvena. Nocu oznake svijetle crvenim svjetlom. 84 Slika 84.. Lateralno oznacavanje – sustav A Slika 85. Lateralno oznacavanje – sustav B Svjetlu nisu odredene karakteristike, osim što su izuzete one koje su propisane za druge sustave oznacavanja, na primjer za racvanje plovnog puta. Oznake za racvanje plovnog puta Modificiranim lateralnim oznakama oznacava se racvanje plovnog kanala, kojima se oznacava glavni kanal kao povoljnija ruta. • Glavni kanal desno: valjak ili motka obojena u crveno sa širokim zelenim pojasom. Znak na vrhu ako ga ima, crveni valjak. • Glavni kanal lijevo: stožac ili motka obojena zelenom bojom sa širokim crvenim pojasom. Znak na vrhu ako ga ima, zeleni stožac s vrhom prema gore. Kao i kod oznacavanja strana kanala, i kod oznaka za racvanje glavnog kanala postoje dva sustava oznacavanja, sustav A i sustav B. Slika 86. Racvanje plovnog puta – sustav A 85 Slika 87. Racvanje plovnog puta – sustav B Oznake usamljenih opasnosti Oznaka usamljene opasnosti je u obliku stupa ili motke. Obojena je crnom bojom, s jednim ili više širokih vodoravnih crvenih pojasev a. Na vrhu ima crne kugle jedna iznad druge. Nocu svijetli bijelim bljeskovima sa dva bljeska u grupi a može se zaobici sa svij strana Slika 88 Oznaka osamljene opasnosti Oznake sigurnih voda Oznake sigurnih vode imaju oblik kugle, stupa ili motke. Oznake su obojene okomitim crvenim i bijelim prugama. Ako je oznaka sigurnih voda ima oblik stupa ili motke, mora imati na vrhu znak kugle crvene boje. Svjetlo je bijele boje a može biti na pravilne prekide ili s jednim dugim bljeskom svakih 10 sekundi,. Bijelo svjetlo može imati i dva bljeska u grupi, prvi kratki i drugi dugi (slovo A po Morzeovoj abecedi). Ovim se oznakama oznacava da je oko oznake sigurna dubina, najcešce sredina kanala. U tom su slucaju oznake sigurnih voda alternativa lateralnim ili kardinalnim oznakama. 86 Slika 89. Posebne oznake Posebne oznake oznacavaju: • sustave za prikupljanje podataka na otvorenom moru (ODAS-sustav); • odvajanje prometa (ako oznake za racvanje plovnog puta mogu izazvati zabunu); • odlaganje materijala; • zone vojnih vježbi; • položaje kabela i cjevovoda; • zone rekreacije; • ribogojilišta. Obojene su žutom bojom, a oblik im mora biti logican, primjer ako se nalaze na desnoj strani kanala oznaka ne smije biti u obliku stošca. Znak na vrhu oznake ima oblik žutog slova X. Na njih se mogu upisivati brojevi ili slova (da bi se oznacila njihova namjena) Nocu gore svjetlom žute boje. Karakteristika svjetla mora biti razlicita od karakteristika lateralniih ili kardinalnih oznaka. Slika 90. Oznaka osamljene opasnosti Oznake novih opasnosti Nove opasnosti su one koje još nisu oznacene nekim od oznaka, pa imaju privremeni karakter. Tim se oznakama oznacavaju umjetne ili prirodne prepreke kao što su pješcani sprudovi, podrtine, novo otkrivene plicine i td. Oznaka nove opasnosti mora se postaviti što je moguce bliže opasnosti, a bit ce skinuta kad se postavi trajna oznaka Oznaka nove opasnosti za plovidbu može biti u obliku ili motke i mora biti obojena s jednakim brojem plavih i žutih vertikalnih pruga i to najmanje cetiri a najviše osam. Nocu gore naizmjenicnim plavim i žutim bljeskajucim svjetlom dometa od najmanje 4 Nm, a bljeskovi u trajanju od 1 sekunde izmjenjuju se u intervalima od 0,5 sekundi. Ako se postavi više oznaka svjetla moraju biti sinkronizirana. Vršni znak na oznaci ima oblik žutog križa. Ako se koristi racon poželjni kod je slovo D Morzeove abecede (jedna duga i dvije kratke crtice). Oznaku nove opasnosti poželjno je unijeti u AIS predajnik kao upozorenje. 87 Slika 91. Oznake novih opasnosti Oznake kardinalnog sustava Oznakama kardinalnog (osnovnog) sustava obilježavaju se najdublje vode u podrucju na strani koja je obilježena oznakom sigurne strane kojima treba proci pored opasnosti . Oznakom kardinalnog može se upozoriti na neku opasnost u kanalu (zavoj, završetak neke plicine i td). U kardinalnom sustavu oznaceni su kvadranti ograniceni smjerovima: NW do NE je sjeverni kvadrant, od NE do SE je istocni kvadrant, od SE do SW je južni kvadrant i od SW do NW je zapadni kvadrant. Oznake oznacavaju u kojem kvadrantu treba ploviti. Oznake su slijedece: Sjeverni kvadrant • oblik stupa ili motke na gornjoj polovici crne, a na donjoj polovici žute boje, • na vrhu dva crna stošca s vrhovima okrenutim nagore, • nocu bijelo svjetlo, s vrlo brzim ili brzim bljeskanjem Istocni kvadrant • oblik stupa ili motke crne boje sa vodoravnim žutim pojasom po sredini, • na vrhu dva crna stošca s osnovom prema osnovi, • nocu bijelo svjetlo s tri vrlo brza bljeska svakih 5 sekundi ili bijelim svjetlom s tri brza bljeska svakih 10 sekundi Južni kvadrant • stup ili motke na gornjoj polovici žute, a na donjoj polovici crne boje, • na vrhu dva crna stošca s vrhovima okrenutim nadolje, • nocu bijelo svjetlo sa šest vrlo brzih bljeskova nakon cega slijedi bljesak u trajanju dužem od 2 sekunde svakih 10 sekundi ili bijelim svjetlom sa šest brzih bljeskova nakon cega slijedi bljesak u trajanju ne dužem od 2 sekunde svakih 15 sekundi Zapadni kvadrant • stup ili motka žute boje sa vodoravnim pojasom crne boje, • na vrhu dva crna stošca, jedan iznad drugoga, s vrhom prema vrhu, • nocu bijelo svjetlo s devet vrlo brzih bljeskova svakih 10 sekundi ili bijelim svjetlom s 9 brzih bljeskova svakih 15 sekundi. Vrlo brzo bljeskanje ima izmedu 100 i 120 bljeskova u minuti a brzo bljeskanje ima izmedu 50 i 60 bljeskova u minuti. 88 Slika 92. Oznake kardinalnog sustava oznacavanja Ostale oznake Ostale oznake informativnog su karaktera i oznacavaju oceanografske, meteorološke plutace, zone podmorja i td. Plovput nadzire rad, a plovidbene oznake obavezno se prijavljuju Medunarodnom udruženju svjetionicarskih službi (IALA). Sve izmjene objavljuju se u Oglasima za pomorce, Notice to Mariners, NAVTEX sustavu, EGC satelitskom sustavu, HF MSI sustavu. Zvucne oznake Zvucne oznake mogu biti nadvodne ili podvodne a koriste se u uvjetima slabe vidljivosti a koriste se zvona, zviždaljke, gongovi. Ti su zvucni izvori montirani na svjetionicima, brodovima svjetionicima, plutacama, lukobranima i td. Uglavnom služe samo za upozorenja jer je smjer i udaljenost izvora zvuka teško odrediti. Ako se zvuk rasprostire zrakom brzina mu je 333 metra u sekundi, ako se rasprostire ispod površine mora brzina mu je oko 1480 metara u sekundi. Zvuk se može cuti na udaljenostima do 10 M. Podaci o zvucnim oznakama mogu se naci u Peljaru i Popisu svjetala i signala za maglu. Elektronicke oznake Koriste se radarski reflektori i farovi, RACON-i, radio farovi, laserska pomorska svjetla i td. 89